Igraća tabla za igru Pirate's Cove – dio 1.
Kroz sljedeća dva članka pratit ću proces izgradnje igraće ploče za stolnu igru Pirate's Cove koju je prije nekoliko godina radila Radionica za izradu prostornih maketa.
O igri
Pirate's Cove je igra na ploči koju su Amigo Spiele izdali 2002. godine u Njemačkoj. Godine 2003., Days of Wonder su ju ponovno objavili s novim grafičkim dizajnom. Tijekom igre, igrači igraju kapetane gusarskih brodova koji traže blago s otoka i pravo na hvalisanje tako da pobijede druge gusare u pomorskoj borbi. Igra se odvija preko 12 poteza (mjeseci), a cilj je biti pirat s najviše slave. Svaki igrač ima brodski žeton i karticu koja prikazuje četiri aspekta broda (posada, top, jedro i trup). Na početku svakog poteza prebacuje se na svakom otoku kartica koja otkriva potencijalni plijen od pljačke. Svaki otok (osim Piratske uvale i Otoka blaga) nudi različite brojeve karata slave, zlata, blaga ili taverni.
Kapetani biraju otok koji će pljačkati na temelju mogućih nagrada na tom otoku, a zatim se bore ako se pojave na istom otoku s još nekim piratom. Određeni otoci nude mogućnost nadogradnje aspekta broda i raspoloživa pljačka na svakom otoku mijenja se sa svakim potezom. Igrač može upotrijebiti ove podatke za predviđanje mjesta na kojem će se brodovi drugih igrača pojaviti i prema tome premjestiti svoj brod u bilo koju bitku ili ju pak može izbjeći. Pogodnost svakog otoka je iskrivljena tako da su neki Otoci očito bolji izbor od drugih. Brodovi koji prežive borbu tada pljačkaju otoke, stječu slavu i plaćaju zlato za nadogradnju svojih brodova na temelju raspoloživog materijala na otoku. Legendarni gusar, crni brodski žeton, kreće se u smjeru kazaljke na satu oko ploče, prisiljavajući kapetane da skreću s puta, osim ako ne misle da mogu pobijediti moćni brod. Na Otoku s blagom se ne može voditi bitka i tamo brodovi mogu sigurno iskrcati teret sa svog broda i zakopati bilo opljačkano blago (kapacitet broda da drži blago temelji se na njegovoj veličini trupa). Zakopavanje blaga i novca povećava igračeve bodove slave.
Dizajn table:
Nakon što smo odigrali par partija na kartonskoj tabli koji dolazi sa igrom, Andrija Jurišić i ja smo odlučili da napravimo odgovarajuću ploču s malim modelima brodova s kojima ćemo ploviti otocima. Odlučili smo se za ivericu od 90 x 90 cm debljine 23 mm. Prvi posao je bio nacrtati kartu na ploču, pazeći da postoji dovoljno mjesta za sve kartice na cijeloj ploči. Jednom kada smo dobili osnovni oblik i mjere, mogli smo nastaviti s dizajnom.
Odmah smo se složili da ćemo koristiti LED-ove unutar svih (ili većine) malih zgrada i koliba razasutih po otocima. Prisutni izvor struje natjerao nas je da razmišljamo kako bi bilo cool imati pravi vulkan koji se puši pa smo započeli istraživati razne strojeve za maglu.
Strojevi za maglu
Najlakši način za pribavljanje stroja za maglu jest odlazak u vašu lokalnu trgovinu za kućne ljubimce i kupovina stroja za maglu za terarij. Osim toga, svaka prodavaonica sa građevinskim materijalom trebala bi imati odjeljak sa svjetiljkama. Postoje svjetiljke koje se nalaze u nekoj vrsti posude i stvaraju maglu koja se onda obasjava LED-icama. Na kraju sam ga kupio na ebayu za oko 8,00 USD s otpremom. Stroj koristi keramičku dijafragmu koja vibrira ultrazvučnom frekvencijom kako bi stvorila kapljice vode koje tiho izlaze iz stroja u obliku hladne magle. Oni koriste piezoelektrični pretvarač za stvaranje visokofrekventnih mehaničkih oscilacija u filmu vode. To stvara vrlo finu maglu kapljica promjera oko jednog mikrona, i to brzo. Međutim, ove kapljice vode sadržavat će nečistoće koje se nalaze u rezervoaru, uključujući minerale iz tvrde vode (koji stvaraju teško uklonjivu ljepljivu bijelu prašinu, u ovom slučaju na našem krajoliku). Svi patogeni koji rastu u stajaćem spremniku također će se raspršiti u zraku. Stoga ih treba redovito čistiti kako bi se spriječilo da se bakterijska kontaminacija širi zrakom. Količina minerala i drugih materijala može se uvelike smanjiti korištenjem destilirane vode, iako nijedna voda nije apsolutno čista.
Znanost iza strojeva za maglu
Kao što je ranije napomenuto, stroj se sastoji od piezoelektričnog keramičkog diska koji je opskrbljen strujom kroz dvije nikl-elektrode. Budući da je keramika piezoelektrična, oscilira u prisustvu električne struje na ultrazvučnoj frekvenciji (Ultrazvučni znači da ne čujete zvučne valove koji nastaju u vodi).
S povećanjem frekvencije oscilacije ploče voda pokušava pratiti frekvenciju oscilacija. Međutim, zbog svoje inercije i težine, frekvencija titranja kapljica vode se ne podudara s ovom frekvencijom, pa vodeni val zaostaje za valom diska. To stvara područje niskog tlaka između njih, a to zauzvrat stvara šupljinu - pojavu poznatu kao kavitacija. Šupljina može biti praznina ili se može napuniti zrakom, jer postoji zrak otopljen u vodi i s stvaranjem niskog tlaka, zrak se kreće u šupljinu. Kada se ta šupljina implodira, mlaz koji implodira ima puno energije. Vibracijski disk uzrokuje i kapilarne valove na površini vode (mreškanje). Kapilarni valovi stalno osciliraju gore dolje zbog površinske napetosti i gravitacije. Kako šupljina implodira, na površini se formira prekriženi kapilarni val. Kao rezultat toga, na vrhu vala, vrlo male kapljice vode imaju dovoljno energije da prekinu površinsku napetost i izađu iz vode. Čim te kapljice vode izađu na površinu, apsorbiraju se u zrak i izlaze iz stroja kao magla. Veličina aerosola smanjuje se s povećanjem frekvencije.
Nakon što smo odlučili koji će se električni i elektronički uređaji biti korišteni na ploči, mogli smo napraviti preliminarne skice cijelog stola sa veličinama svakog pojedinog otoka, a odatle bismo mogli ekstrapolirati veličine ne samo kuća / koliba, već i brodova. Polako je naša igraća ploča počela dobivati oblik. No prije nego što smo započeli s radom, još uvijek smo trebali izračunati koliko će sva elektronika biti velika. Za to smo trebali napraviti kratki izračun.
Početak izrade
Ovaj članak ću zaključiti osnovnim radom na samoj ploči. Kao što je već spomenuto, osnovni dizajn nacrtan je prvo na samoj ploči. Zatim je u sredini ploče izrezan veliki otvor za žice, kao i niz manjih, pažljivo raspoređenih po otocima.
Za to vrijeme Andrija je izrađivao brodove za modele od balze. Najprije je nacrtao osnovni obris vodene linije broda na komadu papira. Zatim ga je izrezao kako bi napravio obrazac koji je potom koristio za crtanje oblika brodova na komadima balze. Jednom izrezani i sastavljeni, brodovi su brušeni te na kraju obojeni uz dodavanje osnovne užadi.
Dok je Andrija bio zauzet izradom naše armade, pokušavao sam provući žice do svakog od otoka. Odlučio sam da žice idu ispod stola i da će se pričvrstiti na ploču pomoću spajalica.
Time se završava početni dio projekta. U sljedećem članku opisat ću kako smo izgradili otoke, sve kuće i ostatak krajolika, kao i električne krugove ugrađene u igraću ploču.
Najnoviji članci
- Bojanje cvjetnog kimona Ivan Knezović, 05.05.2026.
-
Principi pigmentacije: zašto pigment u prahu ne funkcionira
- • Titanium dioxide (TiO₂) — IR around 2.7 → excellent coverage, strongest white pigment
- • Zinc oxide (ZnO) — IR around 2.0 → good coverage
- • Calcium carbonate (CaCO₃) — IR around 1.59 → poor coverage, filler
- • Calcium sulfate / gypsum (CaSO₄) — IR around 1.52 → almost transparent in a binder, filler
This means that gypsum and chalk, although white as a powder, become almost transparent in the formulation of a coating or mass. They do not compete with the pigment — they are subordinate to it. That's why a small amount of pigment easily and evenly colors a gypsum or chalk-based mass, while the same amount of pigment in a mass containing TiO₂ would be barely visible.
3. Agglomeration — the enemy of even color
Pigment powders do not exist as perfectly separate particles. Due to electrostatic attractive forces and surface tension, the particles spontaneously group into clusters called agglomerates or aggregates. Agglomeration is particularly pronounced in: fine particles (the smaller the particle, the higher the surface area to volume ratio, so the attractive forces are relatively stronger) pigments with a high specific surface area, such as carbon black high temperature or humidity conditions When pigment powder is mixed with filler or binder powder, the agglomerates do not break down—they remain as compact clusters. The visual result is an uneven color: dark spots where pigment particles have accumulated, and pale areas where they are absent. The user then concludes that "more pigment is needed"—but this is not true. The problem is not a lack of pigment, but its poor distribution.
4. Dispersion — meaning properly dispersed pigment
Dispersion is the process of breaking up agglomerates and evenly distributing individual pigment particles throughout a medium (water, oil, binder). A well-dispersed pigment means that the particles are as evenly distributed as possible — each filler or binder particle "sees" the pigment, not just the neighborhood of the agglomerate. Dispersion is achieved by mechanical and chemical means:
- • Mechanical: mixing with high shear forces (mixers, mill aggregates, ultrasound). Mixing with a spoon or spatula is not sufficient to break up agglomerates.
- • Chemical: the use of dispersants and surfactants that adsorb to the surface of the particle and prevent it from re-adhering to neighboring particles.
5. Why liquid colorant works better than powdered pigment
Liquid colorants are not just pigment dissolved in water. They are ready-made systems that contain: Pigment — already dispersed to the level of individual particles or very small clusters Dispersants and surfactants — which keep the particles separated and prevent re-agglomeration Liquid medium — which allows the pigment to be evenly distributed throughout the material being colored before that material begins to set or dry When a liquid colorant is added to the mixing water (e.g. in gypsum, concrete, mortar), the pigment is already in an ideal state of dispersion. The same amount of pigment is evenly delivered to each part of the mixture. The color effect is therefore much more intense than with dry-mixed pigment — with a significantly lower total amount of pigment. The same logic applies to paints and varnishes: pigment pastes and dispersed pigments provide better coverage and color uniformity than pigments that have not undergone the dispersion process.
6. Practical application — gypsum example
Gypsum is a good example because it illustrates all the above principles at once. Because it has a low refractive index (~1.52), it is not a true white pigment — it does not resist staining when mixed with a binder. This means that a small amount of black pigment can easily and evenly color the gypsum mass. Why then does it happen to many people that they have to add a large proportion of pigment in relation to the mass of plaster? Because they mix the pigment in powder form directly into the gypsum powder. Pigment agglomerates (especially Fe₃O₄ or carbon black) remain intact, the distribution is uneven, and the result is disappointing. The conclusion "we need more" is wrong — we need better.
Correct procedure:
Add the colorant (or pigment dispersed in water) to the mixing water Mix the water with the colorant well Only then add the gypsum and mix until a homogeneous mixture This way, the pigment is distributed throughout the entire mass before the gypsum begins to set. The result is an even, intense color with a much smaller amount of pigment than with dry mixing. For those who do not have access to professional colorants, a good alternative are liquid pigment additives available in building paint stores — usually in the form of small bottles intended for tinting wall paints. It is the same principle: the pigment is already dispersed in a liquid medium with additives that prevent agglomeration. Added to the mixing water, they give a more even result than powdered pigment with a significantly smaller amount.
Conclusion
The intensity and uniformity of color in a mass depend not only on the amount of pigment — they depend on how well the pigment is dispersed. A pigment powder mixed with a powder of another material almost always gives worse results than a pigment that has been previously dispersed in a liquid medium, in the presence of dispersants. When you encounter the problem of "the pigment does not color enough," it is worth asking yourself: is the problem not in the way it was added — and not in the amount.
" ["content_hrv"]=> string(9431) "Ovaj tekst nastao je nakon druženja srijedom na kojem se razvila rasprava o pigmentaciji gipsa. Kako nisam uspjela sve objasniti na licu mjesta, odlučila sam to složiti na papir — a principi o kojima je riječ ionako vrijede šire od samog gipsa.
1. Što je pigment — i što nije
Pigment je tvar koja daje boju tako što selektivno apsorbira određene valne duljine vidljivog svjetla i reflektira ostale. Crni pigment apsorbira gotovo sve valne duljine; crveni apsorbira plavu i zelenu, a reflektira crvenu. Važno je razlikovati pigment od punila. Punila su bijele ili neutralne tvari koje se dodaju u boje, premaze i mase kako bi povećala volumen, poboljšala teksturu ili snizila cijenu — ali same po sebi ne daju snažnu boju ni dobru pokrivnost. Tipična punila su kalcijev karbonat (kreda, CaCO₃), kalcijev sulfat (gips, CaSO₄), barijev sulfat i slični materijali. Razlika između pravog pigmenta i punila nije samo u boji — leži u fizikalnom svojstvu koje se zove indeks refrakcije.
2. Indeks refrakcije i pokrivnost
Indeks refrakcije (IR) opisuje koliko se svjetlost lomi i raspršuje kada prolazi kroz neku tvar ili nailazi na njezinu površinu. Što je veći, to čestica jače raspršuje svjetlost — i time djeluje neprozirnije, "pokrivnije". Nekoliko usporednih vrijednosti:
- • Titanijev dioksid (TiO₂) — IR oko 2,7 → izvanredna pokrivnost, najjači bijeli pigment
- • Cinkov oksid (ZnO) — IR oko 2,0 → dobra pokrivnost
- • Kalcijev karbonat (CaCO₃) — IR oko 1,59 → slaba pokrivnost, punilo
- • Kalcijev sulfat / gips (CaSO₄) — IR oko 1,52 → gotovo transparentno u vezivu, punilo
Ovo znači da gips i kreda, premda su bijeli kao prah, u formulaciji premaza ili mase postaju gotovo prozirni. Ne natječu se s pigmentom — podređuju mu se. Zato mala količina pigmenta lako i ravnomjerno oboji masu na bazi gipsa ili krede, dok bi ista količina pigmenta u masi koja sadrži TiO₂ jedva bila vidljiva.
3. Aglomeracija — neprijatelj ravnomjerne boje
Pigmenti u prahu ne postoje kao savršeno odvojene čestice. Zbog elektrostatičkih privlačnih sila i površinske napetosti, čestice se spontano grupiraju u nakupine koje se zovu aglomerati ili agregati. Aglomeracija je posebno izražena kod: sitnih čestica (što je čestica manja, veći je omjer površine i volumena, pa su privlačne sile relativno jače) pigmenata visoke specifične površine, poput carbon blacka (čađe) uvjeta visokih temperatura ili vlage Kada se prah pigmenta umiješa u prah punila ili veziva, aglomerati se ne raspadaju — ostaju kao kompaktne nakupine. Vizualni rezultat je neujednačena boja: tamne mrlje tamo gdje su se nakupile čestice pigmenta, i blijeda područja tamo gdje ih nema. Korisnik tada zaključuje da "treba više pigmenta" — ali to nije točno. Problem nije nedostatak pigmenta, nego njegova loša raspodjela.
4. Disperzija — što znači pravilno dispergiran pigment
Disperzija je proces razbijanja aglomerata i ravnomjernog raspoređivanja pojedinačnih čestica pigmenta kroz medij (vodu, ulje, vezivo). Dobro dispergiran pigment znači da su čestice što ravnomjernije raspoređene — svaka čestica punila ili veziva "vidi" pigment, a ne samo susjedstvo aglomerata. Disperzija se postiže mehaničkim i kemijskim putem:
- • Mehanički: miješanje s visokim smičnim silama (mikseri, mlinski agregati, ultrazuk). Miješanje žlicom ili lopaticom nije dovoljno za razbijanje aglomerata.
- • Kemijski: upotreba dispergirnih sredstava (dispergatora) i surfaktanata koji se adsorbiraju na površinu čestice i sprječavaju njezino ponovno lijepljenje za susjedne čestice.
5. Zašto tekući kolorant radi bolje od pigmenta u prahu
Tekući koloranti nisu samo pigment otopljen u vodi. To su gotovi sustavi koji sadrže: Pigment — već dispergiran do razine pojedinačnih čestica ili vrlo malih klastera Dispergatore i surfaktante — koji drže čestice razdvojenima i sprječavaju ponovnu aglomeraciju Tekući medij — koji omogućuje da se pigment ravnomjerno rasporedi kroz materijal koji se boji još prije nego što taj materijal počne vezati ili sušiti Kada se tekući kolorant doda u vodu za miješanje (npr. kod gipsa, betona, žbuke), pigment je već u idealnom stanju disperzije. Svakom dijelu smjese ravnomjerno se isporučuje ista količina pigmenta. Efekt boje je stoga mnogo intenzivniji nego kod suho miješanog pigmenta — uz znatno manju ukupnu količinu pigmenta. Ista logika vrijedi za boje i lakove: pigmentne paste i disperzirani pigmenti daju bolju pokrivnost i ravnomjernost boje od pigmenata koji nisu prošli proces disperzije.
6. Praktična primjena — primjer gipsa
Gips je zahvalan primjer jer ilustrira sve navedene principe odjednom. Budući da ima nizak indeks refrakcije (~1,52), nije pravi bijeli pigment — u smjesi s vezivom ne pruža otpor bojanju. To znači da mala količina crnog pigmenta može lako i ravnomjerno obojiti gipsanu masu. Zašto se onda mnogima događa da moraju dodati veliki udio pigmenta u odnosu na masu gipsa? Jer pigment miješaju u obliku praha direktno u prah gipsa. Aglomerati pigmenta (posebno Fe₃O₄ ili carbon black) ostaju netaknuti, raspodjela je neujednačena, i rezultat je razočaravajući. Zaključak "treba više" je pogrešan — treba bolje.
Ispravni postupak:
Kolorant (ili pigment dispergiran u vodi) dodati u vodu za miješanje Dobro promiješati vodu s kolorantom Tek tada dodati gips i miješati do homogene smjese Na taj način pigment bude raspoređen kroz cijelu masu još prije nego gips počne vezati. Rezultat je ravnomjerna, intenzivna boja uz višestruko manju količinu pigmenta nego pri suhom miješanju. Za one koji nemaju pristup profesionalnim kolorantima, dobra alternativa su tekući pigmentni dodaci dostupni u trgovinama građevinskih boja — najčešće u obliku malih bočica namijenjenih nijansiranju zidnih boja. Radi se o istom principu: pigment je već dispergiran u tekućem mediju s aditivima koji sprječavaju aglomeraciju. Dodani u vodu za miješanje, daju ravnomjerniji rezultat od pigmenta u prahu uz znatno manju količinu.
Zaključak
Intenzitet i ravnomjernost boje u nekoj masi ne ovise samo o količini pigmenta — ovise o tome koliko je taj pigment dobro dispergiran. Prah pigmenta miješan u prah drugog materijala gotovo uvijek daje lošije rezultate od pigmenta koji je prethodno dispergiran u tekućem mediju, uz prisustvo dispergirnih sredstava. Kada se susretnete s problemom "pigment ne boji dovoljno", vrijedi si postaviti pitanje: nije li problem u načinu na koji je dodan — a ne u količini.
" ["created"]=> string(19) "2026-05-04 12:54:47" ["modified"]=> string(19) "2026-05-04 20:10:17" } ["Member"]=> array(10) { ["id"]=> string(3) "108" ["group_id"]=> string(1) "2" ["first_name"]=> string(5) "Dunja" ["last_name"]=> string(6) "Singer" ["first_name_mask"]=> string(5) "dunja" ["last_name_mask"]=> string(6) "singer" ["username"]=> string(5) "Dunja" ["password"]=> string(40) "772414a5d6b32309f32f46e9009f1e550809c62d" ["born"]=> string(19) "2006-01-01 00:00:00" ["created"]=> NULL } } Dunja Singer, 04.05.2026. - Posjetili smo: Warhammer World – dio 3 Ivan Vedak, 04.05.2026.
- Posjetili smo: Warhammer World – dio 2 Ivan Vedak, 04.05.2026.
- Posjetili smo: Warhammer World – dio 1 Ivan Vedak, 27.04.2026.
Najnoviji izvještaji s bojišta
- Kill Team - Blooded vs. Vespid Stingwings 28.02.2025., GW - Warhammer 40.000, i Antoni Pastuović (Imperial Guard)
- Dark Angels protiv T'au Battlereport 22.04.2022., GW - Warhammer 40.000, Borna Pleše (Space Marines) i Kristijan Kliska (Tau Empire)
- Sisters of Battle protiv Ultramarines 17.11.2021., GW - Warhammer 40.000, i Nino Marasović (Space Marines)





