Marko Paunović, 11.09.2020.

Nakon što sam sagradio pristojan broj većih, „tematskih“ igraćih terena za moju ploču Divljeg zapada za Malifaux, odlučio sam da sada treba puno manjih terenčića koji će dodati malo zabave igrama. Veći teren stvorit će atmosferu, dok će manji pružati brojne mogućnosti igranja, poput hard i soft covera, grubog terena, šume i pružiti dodatne izazove i mogućnosti bilo kojem igraču kako bi dodatno poboljšao igračko iskustvo.

Ideja i planiranje

Osnovni obris svakog od ovih terena prilično je jednostavan. Nakon nekoliko dana planiranja, odlučio sam koje ću terene trebati imati za cjelovitu i svestranu ploču koja će igračima pružiti obilje atmosfere i izazova tijekom igre. U ovom ću članku obraditi sljedeće teme: šume, vanjskog zahoda, bunara, ulaza u grad, ograde, neravnog (rough) terena, drvenog sanduka i metalnog spremnika ugljena.

Izgradit ću četiri šume veličine otprilike 15 x 15 cm. Da ih povežem s ostatkom krajolika koji sam već sagradio, bit će to borova šuma. Izgradit ću i četiri komada teškog (neravnog) terena koji se razlikuju u veličini, od stvarno malih 5 x 5 cm do nešto većih 10 x 15 cm. Ideja iza ovoga je da, iako ometaju kretanje, ne dopuštaju nikakav cover. Bit će samo smetnja na bojnom polju.

Napravit ću i četiri ograde veličine 1,5 x 10 cm i drveni ulaz u grad s natpisom veličine 20 x 5 cm. Ograde će pružiti soft cover tijekom igranja igre Malifaux, kao i malo ometati kretanje.

Dalje, izgradit ću nekoliko manjih komada terena: poljski WC (jer što je grad na divljem zapadu bez barem jedne takve zgrade) i drveni bunar. Ti bi manji komadi osigurali hard cover i pružali će kao blokada za kretanje i pucanje (line of sight). Za kraj ovog članka, dodat ću nekoliko spremnika. Jedna će biti metalna posuda za ugljen, a druga jednostavni drveni sanduk. Oboje će biti malo veći nego što bi se očekivalo, ali odlučio sam se za to jer želim da pruže dovoljno prostora za modele ukoliko ih igrač želi postaviti na spremnike.

Materijali i alati

Nakon što sam pripremio većinu dizajna, konačno sam mogao napraviti popis potrebnih alata i materijala. Za ovaj projekt trebat će mi sljedeći materijali:
- jedna letvica od 5x5 mm (isporučuje se u dužini od 1 m)
- otprilike jedna daska balze debljine 2 mm (isporučuju se u daskama 10 x 100 cm)
- otprilike pola daske balze debljine 5 mm
- mali komad stirodura od 5 cm
- oko 50x30 cm komad MDF ploče debljine 4 mm
- super ljepilo
- PVA ljepilo
- šljunak (najmanje tri veličine)
- statička trava
- brusni papir (1 list)
- plasticard (debljina 0,75 mm, jedan list 20x30cm)
- traka za maskiranje
- uredske igle
- škriljevac
- korijenje i grančice
- borova / jela
- Siligum (jedan paket)
- gips

Potrebni alati su:
- skalpel
- marker
- pila za modeliranje
- ručna bušilica (ili električna mini bušilica)
- kistovi - raznih veličina - za bojanje / washanje i za drybrush
- kliješta i pinceta
- šilo
- ljepilo za plastiku, PVA ljepilo i super ljepilo
- crni temeljni sprej
- električna ubodna pila *
- električna brusilica *

* Za izradu baza koristit ću brusilicu i ubodnu pilu Proxxon. No osnove se mogu rezati ručnim alatima poput modelarske pile i brusiti brusnim papirom. Trebat će vam samo malo više vremena i snage.

Izrada baza

Nakon što sam nacrtao grube obrise svojih baza na MDF ploči s markerom, krenuo sam ju rezati pomoću ubodne pile. Kad su izrađeni grubi oblici, kvadratići, nacrtao sam točne oblike svojih komada terena na MDF-bazama i opet ih pomoću ubodne pile izrezao sam po veličini. Nakon što je rezanje obavljeno, brusilicom sam iz brusio rubove. To će osigurati lijep prijelaz između stola i baze terena.

Nakon što su obavljena osnovna oblikovanja mog terena, sada sam morao distribuirati razne scenske elemente po bazama. To je značilo da izvadim svoje zalihe crnogoričnog drveća i komade škriljevca koje koristim za svoje teren. Škriljevac je nevjerojatna vrsta kamena koja vam omogućuje da ga oblikujete bez ikakvog napora (ili barem sa minimalnim naporom). Građen je od mnogih paralelnih slojeva koji se mogu oguliti i kada se debljina kamena dovoljno smanji, može se čak i slomiti rukama. To je posebno korisno u manjim scenskim djelima poput baza za minijature. Ako ste dovoljno oprezni, možete ga čak i probušiti kako biste čak i svoje modele pinirali za kamenje, a nakon toga i za njihove baze. Druga je dobra stvar što je Medvednica napravljena od škriljevca, tako da je zaista zgodno za prikupljanje. Još jedna stvar koju sam otkrio tijekom planinarenja je da u šumi se obično nalazi nekoliko prevrnutih stabala. Njima očito korijenje viri van iz zemlje, a korjenje izgleda sjajno kao isušena stabla na bazama, pa čak i na terenu što ću kasnije pokazati u ovom članku. Ali za sada ćemo se okrenuti škriljevcu. Prije upotrebe komada škriljevca na bazi / terenu, predlažem da ih operete šmrkom (nešto što predlažem da učinite i s korijenjem) i osušite na suncu. Prvo ćete ukloniti prašinu s kamenja što će omogućiti da se kamen (ili korijen) potpuno zalijepi na površinu baze, ali također boja neće ljuštiti. Drugo, i što je još važnije, kamenje i korijenje koje dolazi iz šume mogu sadržavati klice i druge prljavštine, čak i uzrokovati mišju groznicu, pa je zaista važno temeljito ih oprati. Nakon pranja ostavite da se polako osuši na suncu. Ne zaboravite da nakon rukovanja s nečistim škriljevcem i korijenjem uvijek dobro operete ruke! Također, ako imate pri ruci, koristite zaštitne rukavice kad je to moguće. Kad se škriljevac osušio, postavio sam ga zajedno sa borovima na baze. Jednom kad sam bio zadovoljan smještajem, PVA ljepilom sam škriljeva zalijepio na odgovarajuća mjesta. Drveća sam grupirao prema bazama na koja će se pred kraj izrade postaviti i pažljivo sam ih označio (i drveće i baze) kako kasnije ne bi bilo zabune. Drveća koja sam koristio su stabla NOCH koja dolaze u vrećici od 50 i koštaju oko 40 USD (NOCH je njemački proizvođač opreme za makete vlakova). Uklonio sam debla stabala sa borova i zalijepio ih na podloge. To će omogućiti lakše bojanje terena, a kad je završeno, krošnje stabala ću jednostavno zalijepiti na njihova debla.

Ulaz u grad

Kad se ljepilo na deblima i malim komadićima škriljevca osušilo, mogao sam se okrenuti izgradnji gradskog ulaza. U početku sam ga htio napraviti od drvenih greda koje je čovjek tesao, ali gledajući moje korijenje i grančice, našao sam tri grančice koje su bile savršene za izgled Starog Zapada koji sam želio. Pomoću ručne mini bušilice izbušio sam dvije rupe na odgovarajućim mjestima na bazi. Koristio sam svrdlo koja je bilo otprilike veličine pribadače koje sam namjeravao upotrijebiti kao pinove (zatike). Međutim, probijanje osovine kroz dno baze značilo bi da će se glava pribadače zalijepiti s donje strane baze što bi učinilo čitav teren klimavim. Da spriječim da se to ne dogodi, koristio sam veće svrdlo da napravim upust dovoljno velik da se u njega smjesti cijela glava pribadače. Superljepilom sam zalijepio dvije grančice u obliku slova Y i spojio ih ravnom grančicom. Zatim sam izrezao nekoliko komada balze širine 5 mm (duga oko 7 cm) i napravio znak za ulaz u grad.

Ograde

Isto kao i na ulazu u grad, izbušio sam dvije rupe po podlozi ograde da bih omogućio zabijanje stupova ograde. Letvicom od 5 x 5 mm napravio sam 8 stupova za ogradu (2 po bazi) koja sam nakosio duž svakog ruba da bih dobio istrošeni izgled. Prikvačio sam i zalijepio stubove ograde pomoću super ljepila. Zatim sam rezao osam traka balze debljine 2 mm (isto kao što sam koristio na gradskom ulazu) duljine otprilike 12 cm i obrubljivao im se nožem skalpelom. Opet, pomoću super ljepila sam ih zalijepio, dva po ogradi. Namjerno ih nisam zalijepio savršeno ravno da postignem istrošeni izgled.

Poljski zahod

Uslijedila je izrada poljskog zahoda. Pomoću balze debljine 2 mm izrezao sam četiri zida i krov željenih veličina (na skici je napisano tijekom faze dizajniranja). Superlijepom sam zalijepio komade zida na odgovarajuću podlogu. NAPOMENA: Svi drveni komadići mogu se zalijepiti PVA ljepilom, ali PVA ljepilo se suši puno dulje pa sam se odlučio za ovu bržu metodu. Nakon što je građevina bila na mjestu, odlučio sam dodati pojedinačne daske na vanjske zidove. Time bi se istrošeni efekt još više istaknuo. Porezao sam pojedine daske širine oko 3 - 4 mm. Kad su zidovi bili gotovi, premazao sam crnom bojom unutrašnjost - jer će vrata biti malo otvorena, a iznutra bi bila vidljivo da nije obojano. Kad se temeljna boja osušila, zalijepio sam krov i napravio malu rupu na vratima.

Bunar

Odlučio sam da neću izrađivati bunar iz pojedinih daski poput zahoda, već da upotrijebim graviranu balzu za oponašanje drvenih zidova bunara. Okomite grede opet su načinjene od lipovih letvica kako bi cijelom bunaru dale određenu strukturnu čvrstoću. Krov je opet napravljen od balze debljine 2 mm.

Sanduk

Baš kao i bunar, koristio sam graviranu balzu za izradu strana sanduka. Zalijepio sam stranice pomoću super ljepila. Okvir sanduka je rađen balzom izrezanom po veličini, a ja sam čak dodao zakovice pomoću pribadača. Budući da je moj sanduk bio dovoljno velik da stanu čitave pribadače, nisam ih rezao. Ako izrađujete manje sanduke, prvo ih trebate narezati na odgovarajuće dimenzije.

Izrada odljevaka sanduka

Nakon što je sanduk bio gotov, odlučio sam od njega napraviti kalup. Za izradu kalupa obično koristim Siligum. Siligum je dvokomponentna mješavina koja se umjesi i u 10 minuta tvori gumenu supstancu odličnu za izradu kalupa. Dolazi u pakovanjima od 100 g i 300 g. To je slično Green Stuffu u načinu na koji se mjesi kako bi dobili krajnju smjesu. Nakon što je kalup gotov, pomiješao sam malo gipsa i izlio ga u svoj kalup. Otprilike pola sata kasnije imao sam prvi odljevak.

Spremnik ugljena

Spremnik za ugljen izrađen je od plastike debljine 0,75 mm. Plastičnu ploču u ovoj debljini je vrlo lako izrezati, ali nedostaje joj neke strukturne čvrstoće. Dosta se savija. Iz tog razloga sam izrezao komad stirodura kako bi se uklopio u okvir plastike i držao ga na mjestu. Za ljepljenje plastike koristio sam Revell plastic cement. Kad se okvir osušio, upotrijebio sam plastičnu ploču iste debljine za dodavanje detalja na stranice. Zakovice su izrađene od kapljica PVA ljepila. Unutrašnjost spremnika bila je prekrivena PVA ljepilom, a potom je stavljen najveći šljunak kako bi predstavljao ugljen kad se jednom teren oboji.

Tekstura

Sljedeći korak na temelju baze bio je dodavanje teksture. Sve sam prekrio razrijeđenim PVA ljepilom i počeo dodavati šljunak. Zapamtite, započnite s najvećim granulatom i završite s najmanjim. Koristio sam tri različite veličine, od sitnog šljunka do pijeska za činčile. Veći šljunak sam strateški postavio oko baze kako bi stvorio nešto nereda. Dva najmanja granulata slobodno su se raspršila po terenu osiguravajući da dobijem ravnomjernu pokrivenost po cijelom terenu i da nijedno područje ne ostane bez teksture. Koristio sam i pijesak za činčila za izradu ceste (na ulazu u grad) i staze (na izlazu i kroz šume) samo da bih dodao malo raznolikosti. Kad se tekstura osušila, sve sam presprejao crnim mat akrilnim lakom.

Bojanje

Kad se crna osnovna boja osušila, došlo je vrijeme da se oboji sav teren. Želim da se svi moji tereni uklope u jednu temu (a samim tim i jednu površinu), stoga je bilo prirodno da koristim iste boje i shemu boja kao na prijašnjim terenima. Stoga sam još jednom koristio raspon boja Pebeo Deco. Za podlogu sam koristio Brown (29) i nastavio drybrushati bojom Ocre (51). Svjetlije nijanse izvedene su 50:50 mješavinom Ocre (51) i White (41). Konačni highlight učinio sam s Antique White (69). Cesta i staze prvo su bile obojane u Brown (29), a zatim drybrush Ocre (51) i mješavinom Ocre (51) i White (50) od 50:50. Zadnja dva highlighta su bila Antique White (69) i čisti White (41). Na ovaj način sam imao vizualnu razliku između normalne teksture i dotrajale ceste.

Škriljevac je obojen drybrushom mješavine Black (55) i Grey (50). Sljedeći sloj bio je čisti Grey(54), a završni highlight bio je čisti White (41).

Zgrade i građevine imaju dvije različite površine i posljedično teksture - krov i drveni zidovi. Nastavio sam bojati drvene zidove drybrush metodom najprije pomoću 50:50 mješavine Black (55) i Grey (54). Sljedeći sloj bio je čisti Grey (54), a završni highlight bio je Ash Brown (70). Nisam bio baš zadovoljan rezultatom pa sam dodao još jedan highlight čistog White (41). Krov je obojen najprije mješavinom Black (55) i Grey (54), a zatim mješavinu Grey (54) i Antique White (69) sa završnim highlightom gotovo čistim premazom Antique white (69).

Drveni dijelovi ulaza u grad bili su prekriveni krep trakom kako bi se spriječilo da boja dospije na njega jer je osušeno drvo (s korijena) dovoljno dobro djelovalo. Nakon što je ostatak baze obojan, skinuo sam krep traku i stavio sloj wash-a na balza znak samo da ga malo obojim. Kad se wash osušio, na znak sam napisao Malifaux.

Metalni kontejner ugljena obojen je čistim (stara Citadel boja) Boltgun Metal. Kad se boja osušila, tada sam je velikodušno prekrio crnim washom (u ovom slučaju Nuln Oil). Nakon što se wash osušio, koristio sam Model Mates 'Rust Effect na metalnim komadima i na kraju sam stavio Model Mates' Soot Black efekt da oponašam ostatke ugljena na metalnim dijelovima. Ugljen iznutra bio je obojen crno s nekoliko tamno sivih highlighta.

Vegetacija

Nakon bojanja, došlo je vrijeme da se vegetacija doda na baze. Prvo sam odlučio ponovno posaditi borovu šume. Pomoću super ljepila za fiksiranje stabala, jednostavno sam usmjerio žicu na dnu stabala u malu rupu plastičnog debla stabla.

Kad su stabla postavljena na mjesto, mogao sam dodati statičnu travu. Napravio sam smjesu koristeći nekoliko zelenih, smeđih, žutih i crnih nijansi statičke trave i kad sam bio zadovoljan krajnjom nijansom, zalijepio sam ju nasumično po bazama. Jedino oko čega sam pazio jest da stavim statičku travu na sve preostale rupe na kojima su drvene konstrukcije nisu savršeno nalijegale na svoje baze kako bi sakrio nenamjerne pogreške. Jednom kad je statična trava bila na mjestu, nanio sam nekoliko nijansi različitih busenova. Kao i u prijašnjim člancima, opet, koristio sam busenove tvrtke Gamer's Grass.

Za šumu i neravni teren dodao sam još duge komade statičke trave kao i neke komade drva (grančice, korijenje i štošta sa mog šumskog pohoda). Na taj način će se osigurati dovoljan izgled grubog terena ili šumskog tla bez nepotrebnog ometanja pri fizičkom micanja tijekom igranja. To je označilo kraj procesa izgradnje i sada sam mogao napraviti svoje posljednje snimke gotovog terena.